U okviru manifestacije “Duhovnim stopama” u Kulturnom centru na Zlatiboru otvorena izložba kopija fresaka iz manastira “Bogorodica Ljeviška”, u saradnji sa Narodnim muzejom Srbije, nakon čega je predstavljena knjiga “Kosovo i Metohija – stari putopisi”, autorke dr Ane Stišović Milovanović.
Događaju su prisustvovali ministar za brigu o selu Milan Krkobabić, predsednik Skupštine opštine Čajetina Arsen Đurić, kao i brojne ličnosti iz kulturno-umetničkog i verskog života.
“Čast mi je da u ime predsednika Republike i u ime Vlade Republike Srbije budem ovde večeras sa vama, i da uživam u prilici da pogledam ove kopije ikona iz, ja bih rekao, srpskog Prizrena. Prizren je prestoni grad dva naša cara, Dušana i Uroša Petog. Posle toga, znamo šta se sve događalo, znamo da je Bogorodica Ljeviška zatrpana malterom sve do 1950. godine. A, onda su Živkovići uspeli da to odrade na pravi način, i sad imamo priliku da ovo vidimo. To razdoblje u srpskoj istoriji i kulturi je nešto što je temelj našeg kulturnog i nacionalnog identiteta.”
Ministar Krkobabić je naglasio i važnost ove manifestacije koja omogućava mladim naraštajima da se upoznaju kako sa nacionalnim tako i sa svojim duhovnim identitetom.
Izložbu je otvorila direktorka Kulturnog centra Danica Jevtić Šišović, i zahvaljujući se uvaženim gostima naglasila:
“Velika je stvar što je Ljeviška danas na Zlatiboru, Mi smo od naših starijih naučili da volimo ono što je u Srbiji nastajalo vekovima, da volimo ono što imamo na Zlatiboru i ako to ne prenesemo našoj deci ništa nismo uradili. Naša deca na Zlatiboru se ponose vunenim čarapama, sirom i kajmakom. Prošla su vremena kada smo gledali vrednosti koje su sa Zapada, došli smo u situaciju da sada ljudi dolaze kod nas.”
Od ukupnog opusa od 148 kopija fresaka iz manastira, izloženo je njih 40, koje su pedesetih godina prošlog veka izradili kopisti fresaka Zdenka i Branislav Živković, a istoriju nastanka ovih kopija objašnjava dr Bojan Popović, rukovodilac Galerije fresaka Narodnog muzeja Srbije:
“Oni su konzervirali, skidali i otkrivali živopis Bogorodice Ljeviške, jer je ona do tada bila pretvorena u džamiju. Oni su pet godina uspešno radili konzervaciju Hrama, ali su dodatno radili kopije motiva, detalja živopisa ovog manastira. Napravili su oko 150 dela i koje su izložili i to je tada bilo veliko otkriće, čak i na svetskom nivou. Izložba predstavlja najvažnije motive iz Bogorodice Ljeviške koja je bila Saborna crkva Prizrena i prestonica Srbije. U izložbi možemo da vidimo kako izgleda živopis od kupole do patosa i od oltara do spoljne priprate. Zanimljivo je što je na freskama država predstavljena na upečatljiv način, sa mladom predstavom Kralja Milutina, jednim od njegovih prvih portreta, kojih je očuvano oko 16, gde je on predstavljen kao vizantijski car, sa kupolastom krunom, pa do njegovih predaka i prvih ktitora Bogorodice Ljeviške. Nadamo se da će i ova izložba osvetliti duhovnom svetlošću Zlatibor u narednih mesec dana”.
U duhovnom ambijentu i izvedbu kosovskih pesama mladih solistkinja, predstavljena je i knjiga “Kosovo i Metohija – stari putopisi”, koju je priredila dr Ana Stišović Milovanović, književni teoretičar i naučni saradnik u Institutu za srpsku kulturu iz Leposavića.
“Knjiga je nastala kao plod istraživanja važnog žanra kao što je putopis, u kojem se izmeđustalog možemo baviti namerama putopisca ali i zanimljivim činjenicama, te je ova knjiga objedinila različite srpske i strane putopise od 15 do 20 veka. Knjiga je plod interesovanja za srpsku kulturu i baštinu, paralelno trajanje različitih naroda nacija na teritoriji Kosova i Metohije, svim burnim socijalnim zbivanjima, ali je izmeđuostalog osnovni naum iz putopisne građe bio pokušaj da se odgonetne ta zagonetka prošlosti, taj tamni vilajet u koji svi ponekad moramo zaći da bismo znali ko smo i šta smo. I da bismo kroz razumevanje prošlosti došli do onoga šta je poimanje sadašnjosti i onoga što danas živimo.”
Na značaj ovog događaja, spoja izložbe kopije fresaka kosovskog manastira i knjige putopisa sa Kosova i Metohije, osvrnuo se na kraju večeri i ministar Krkobabić.
“U susret Sretenju ovo je je izuzetno bitna stvar, spona Kosova i Metohije i Zlatibora. Ova kulturna baština predstavlja naše ishodište, nešto što nas veže za jedan deo Srbije, i to neotuđivo, i ja sam više nego zadovoljan što sam imao priliku ovo da vidim. Videti ovo bogatstvo je velika stvar.”
Izložba će u galeriji Kulturnog centra “Zlatibor” biti otvorena do 10. marta ove godine, a ulaz je slobodan.
Izvor: Zlatiborpress
Ostavite komentar