Četrnaesta po redu šljivovačka Rakijada biće održana u subotu, 4. oktobra, u porti crkve Sveta Marija Magdalina u Šljivovici. Organizatori su: Opština Čajetina, PD „Zlatiborski eko agrar“, Turistička organizacija „Zlatibor“, Kulturni centar „Zlatibor“ i Mesna zajednica Šljivovica. Manifestacija ima za cilj očuvanje i promociju proizvodnje rakije od šljive na tradicionalni način.
Pripreme za 14. Šljivovački sajam rakije su u toku, a počelo je i ocenjivanje senzornih kvaliteta jakih alkoholnih pića koja su stigla u prethodnom periodu u prostorije „Zlatiborskog eko – agrara“ u Čajetini. Komisija za ocenjivanje uzoraka rakije je tročlana, a u njoj su profesor Vele Tešević sa Hemijskog fakulteta iz Beograda, dr Branko Popović iz Instituta za voćarstvo u Čačku i dr Ninoslav Nikićević, redovni profesor Poljoprivrednog fakulteta u penziji.
„Komisija je veoma zadovoljna sa dosadašnjim kvalitetom. Bilo je tu četiri -pet zaista sjajnih šljivovica. Uglavnom je ovo kraj gde uspeva sorta trnovača, ima tu i stenleja i čačanske rodne; požegače i crvene ranke nema, ali možda će i da se nađe u narednim čašama. Ocenjuju se osnovni parametri kvaliteta: boja, bistrina, tipičnost, miris, ukus u nekoj skali od 0 do 20. Mi to godinama ocenjujemo na ovim Balkanskim prostorima. Za boju se daje od 0 do 1 poen, za bistrinu do 1 poen, tipičnost, 2, miris do 6 i ukus do 10 i u toj skali od 0 do 20 dajemo medalje“, objašnjava dr Ninoslav Nikićević, predsednik Komisije.
A medaljama se nagrađuju rakije koje dobiju sledeće ocene: : od 14,01 do 16 je bronzana, od 16,01 do 18 je srebrna, a od 17,50 do 18 – velika srebrna, od 18,01 do 18,49 zlatna medalja, a od 18,50 do 20 – velika zlatna, koja se ne dobija tako lako. Uzorci koji se ocene od 19 do 20 spadaju u one vrhunskog kvaliteta, tzv ajkula. Simbolika ovog imena nije slučajna; ajkula uvek ide odlučno napred, kaže dr Nikićević, kao i rakije koje nose ovu titulu: doslednost i autentičnnost.
„Njih dvojica su, uz moju malenkost, prekaljeni ocenjivači, dugo ocenjujemo rakije i nema tajni za nas. Pošteno radite, pošteno berite, fermentišite, koristite enzime, kvasce, spuštajte PH, povećavajte malo kiselost tokom fermentacije da nema bakterijskog kvarenja, lepo destilišite, odvojte prvenac, patoku, dvostruka destilacija… Posle stavite u hrastovo bure, nikad bagremovo! U dudovo može doći za šljivu, ali hrast je sinonim kvaliteta, da li lužnjak ili kitnjak – nema veze“, savetuje Nikićević.
O kvalitetu srpske rakije, posebno šljivovice koju i stranci hvale, on kaže:
„Imamo takvih šljivovih prepečenica koje mi na ocenjivanjima ocenjujemo, a koje bi u fri – šopovima koštale od 1000 do 2 000 evra. Ništa, po tehnološkoj vrednosti, one nisu niže od francuskih konjaka, kalvadosa, armanjaka, ili nekih tipova škotskih malt viskija. Ali, ništa nismo zaštitili geografski u međunarodnim okvirima. Mi, naučni radnici, profesionalci, smo svesni da je u tehnološkom pogledu to na nivou velikih svetskih pića.“
I da podsetimo: Sajam domaće rakije po četrnaesti put biće održan u selu Šljivovica u subotu, 4. oktobra, u porti crkve Sveta Marija Magdalina. Manifestacija ima za cilj očuvanje i promociju proizvodnje rakije od šljive na tradicionalni način.
Izvor: Zlatiborpress
Ostavite komentar